Oporezive aktivnosti 4 min čitanja

Da li je staking oporeziv?

Staking je popularan nacin zarade na kriptovalutama, ali mnogi korisnici ne znaju da nagrade od stakinga mogu biti oporezive. Objasnjavamo kada nastaje obaveza i kako pravilno prijaviti staking prihod.

Emir Selimović

Emir Selimović

Objavljeno: 10. 2. 2026. Ažurirano: 17. 2. 2026.
1

Sta je staking i kako generise prihod?

Staking je proces zakljucavanja kriptovaluta u Proof of Stake mrezi radi podrske njenom radu. Zauzvrat primate nagrade u istoj kriptovaluti -- slicno kao kamata na stedni racun. Popularni stakeable tokeni ukljucuju ETH, SOL, ADA, DOT i ATOM.

Staking nagrade se generisu kontinuirano, ponekad svaki dan ili epoch (period u mreznom ciklusu). Godisnji prinosi (APY) obicno se krecu od 3% do 15%, zavisno od mreze i platforme. Upravo ovaj prihod privlaci paznju poreznih uprava.

Bitno je razlikovati on-chain staking (direktno na blockchainu), delegirani staking (preko validatora) i liquid staking (putem platformi poput Lido). Porezni tretman moze varirati zavisno od modela.

2

Kako se oporezuje staking?

U vecini jurisdikcija, staking nagrade se tretiraju kao dohodak u trenutku primitka. To znaci da kada primite 0.05 ETH kao staking nagradu, trebate zabiljesiti trzisnu vrijednost tog ETH u tom trenutku i prijaviti kao prihod.

Ovo stvara dva oporeziva momenta: prvi kada primate nagradu (oporezivo kao dohodak) i drugi kada tu nagradu prodate (oporezivo kao kapitalna dobit, izracunata od trzisne vrijednosti u trenutku primitka do prodajne cijene). Ovaj pristup se koristi u vecini EU drzava.

DogadajPorezni tretmanPrimjer
Primitak staking nagradeDohodak po trzisnoj cijeni0.1 ETH primljeno = 300 EUR prihoda
Prodaja staking nagradeKapitalna dobit od primitkaProdano za 350 EUR = 50 EUR dobiti
Drzanje nagrade (HODL)NeoporezivoNerealizovana dobit se ne prijavljuje

Neki analiticari smatraju da bi staking trebao biti oporeziv tek pri prodaji (kao nova imovina), ali vecina poreznih uprava u EU trenutno zauzima stav da je oporeziv pri primitku.

3

Staking i porez u BiH, Srbiji i Hrvatskoj

U Bosni i Hercegovini, staking nagrade spadaju pod ostali dohodak i oporezuju se po stopi od 10%. Ne postoji posebna regulativa za staking, pa se primjenjuju opsta pravila o porezu na dohodak.

U Srbiji, staking se tretira kao prihod od kapitala ili ostali prihod i oporezuje po stopi od 15%. Obaveza prijave nastaje u roku od 30 dana od primitka nagrade, sto je prakticno nemoguce za dnevne nagrade. Preporuka je da se nagrade sumiraju mjesecno ili kvartalno i prijave zbirno.

U Hrvatskoj, staking nagrade se oporezuju po stopi od 10% plus prirez. Tretiraju se kao dohodak od imovine ili kao ostali dohodak. Moguce su promjene regulacije s obzirom na MiCA direktivu koja ulazi u primjenu.

Vodite dnevnik staking nagrada sa datumom, iznosom tokena i trzisnom vrijednoscu u EUR ili KM. Ovo olaksava godisnju prijavu i dokazivanje cost basis-a pri kasnijoj prodaji.

4

Poseban slucaj: Liquid staking

Liquid staking (npr. Lido stETH) predstavlja dodatnu komplikaciju. Kada deponujete ETH i dobijete stETH, porezni tretman ovog swap-a varira po drzavama. Neki ga tretiraju kao oporeziv dogadaj (swap jedne imovine za drugu), dok drugi smatraju da je to samo reprezentacija istog vlasnistva.

Akumulacija nagrade kod liquid stakinga se desava automatski putem rebase mehanizma (stETH balans raste) ili putem rasta cijene tokena (rETH). Oba slucaja mogu imati razlicit porezni tretman, a za kompleksne DeFi situacije preporucujemo konsultaciju sa specijalizovanim poreznim savjetnikom.

5

Kako pravilno prijaviti staking?

Evo konkretnih koraka za pravilnu prijavu staking prihoda:

  • Biljesite svaku primljenu nagradu sa datumom i trzisnom vrijednoscu u vasoj fiat valuti
  • Na kraju godine sumirajte ukupan prihod od stakinga
  • Prijavite kao dohodak u godisnjoj poreskoj prijavi
  • Sacuvajte evidence -- screenshot-ove iz staking dashboard-a, CSV izvode sa platformi
  • Kada prodate staking nagrade, izracunajte kapitalnu dobit koristeci trzisnu vrijednost pri primitku kao cost basis