Oporezive aktivnosti 3 min čitanja

Airdrop i porez: da li se oporezuje?

Airdropi su besplatna distribucija tokena korisnicima. Iako djeluju kao poklon, u vecini zemalja airdropi sa trzisnom vrijednoscu su oporezivi. Objasnjavamo kada nastaje obaveza i kako pravilno postupiti.

Aida Mehmedović

Aida Mehmedović

Objavljeno: 10. 2. 2026. Ažurirano: 17. 2. 2026.
1

Sta je airdrop u kripto svijetu?

Airdrop je distribucija besplatnih tokena na adrese postojecih korisnika, obicno kao marketinska strategija novog projekta ili nagrada za ranu upotrebu protokola. Poznati airdropi ukljucuju Uniswap (UNI), Arbitrum (ARB) i StarkNet (STRK) tokene.

Airdropi mogu biti ocekivani (znate da projekt planira distribuciju i namjerno ispunjavate uslove) ili neocekivani (tokeni se pojave u vasem novcaniku bez vaseg znanja). Ova razlika moze utjecati na porezni tretman u nekim jurisdikcijama.

Vrijednost airdropova moze varirati od bezvrijednih tokena (spam airdropi) do hiljada eura (Uniswap airdrop je vrijednost oko 6.000 USD po korisniku u momentu distribucije).

2

Kako se oporezuju airdropi?

U vecini EU jurisdikcija, airdrop se tretira kao prihod u trenutku primitka, pod uslovom da tokeni imaju trzisnu vrijednost. Poreska obaveza se racuna na osnovu fer trzisne vrijednosti (fair market value) tokena u momentu kada ih primite.

Ako su tokeni bezvrijedni u momentu primitka (nema trzista, ne mogu se prodati), vecina poreznih strucnjaka smatra da tada nema oporezivog dogadaja. Obaveza nastaje tek pri prodaji, a cost basis je nula, sto znaci da je cijeli prodajni iznos kapitalna dobit.

ScenarioOporezivo pri primitku?Oporezivo pri prodaji?
Airdrop sa trzisnom vrijednoscuDa (kao dohodak)Da (kapitalna dobit od primitka)
Airdrop bez trzisne vrijednostiNeDa (cijeli iznos je dobit, cost basis = 0)
Spam token koji nikad ne prodateNeNe (nema realizacije)

Screenshot-irajte trzisnu vrijednost tokena u momentu kada claimirate airdrop. Ovo sluzi kao dokaz za cost basis prilikom kasnijie prodaje.

3

Airdropi na Balkanu

U Bosni i Hercegovini, airdropi sa trzisnom vrijednoscu se tretiraju kao ostali dohodak i oporezuju po stopi od 10%. Prakticno, vecina korisnika prijavljuje airdrop tek kada ga proda.

U Srbiji, airdrop moze potpasti pod porez na dohodak od poklonjene imovine ili pod ostali prihod (15%). Preporuka je tretirati ga kao prihod u momentu primitka i prijaviti u roku od 30 dana.

U Hrvatskoj, airdrop koji ima trzisnu vrijednost podlijeze porezu od 10% kao ostali dohodak. Ako token prodate unutar 2 godine, dodatno placate porez na kapitalnu dobit.

Nikada ne interagujte sa nepoznatim tokenima koji se pojave u vasem novcaniku. Mnogi su phishing prevare dizajnirane da ukradu vasa sredstva kada pokusate da ih prodate ili odobrite (approve).

4

Claim vs. automatski primitak

Vazna razlika postoji izmedju airdropa koji morate claim-ati (aktivno zatraziti) i onog koji automatski stigne u vas novcanik. Kod claim-anja, porezna obaveza nastaje u momentu kada izvrsiste claim transakciju, jer ste aktivno preuzeli tokene. Kod automatskog primitka, obaveza nastaje u momentu kada se tokeni pojave u vasem novcaniku.

Strategija odlaganja claim-a moze biti korisna u nekim situacijama. Ako ocekujete da ce cijena tokena pasti nakon inicijalnog airdropa, mozete odgoditi claim i time smanjiti oporezivi iznos. Medjutim, pazite na rokove jer mnogi airdropi imaju deadline za claim.

5

Korak po korak: Prijava airdropa

Evo prakticnih koraka za prijavu airdropa:

  • Zabiljesite datum i vrijeme claim-a ili primitka tokena
  • Odredite fer trzisnu vrijednost na CoinGecko ili CoinMarketCap u tom momentu
  • Izracunajte ukupnu vrijednost u vasoj lokalnoj valuti (EUR, KM, RSD)
  • Prijavite kao ostali dohodak u godisnjoj poreskoj prijavi
  • Kada prodate airdrop token, odvojeno izracunajte kapitalnu dobit od cost basis-a (trzisna vrijednost u momentu primitka)